O rudistima je puno toga napisano, kao i što su prikazani brojni dosada otkriveni primjerci ovih čudnovatih ili bolje rečeno bizarnih fosilnih školjki koje su živjele s brojnim raznolikim vrstama tijekom razdoblja krede u plićaku toplog oceana Tetis od kojeg je danas kao relikt ostalo nama svima poznato Sredozemno more ili Mediteran. S obzirom da su gotovo svi vapnenci ili dolomiti, pa čak i veliki dio pješčenjačko-laporovitih stijena u cijeloj Hercegovini - nastali upravo stvrdnjavanjem morskog dna ovog oceana Tetisa, ovdje možemo izvesti zaključak da bi riječ 'Tetis' mogla biti druga riječ za 'kamen Hercegovine' ili 'hercegovački kamen'. Paralelno ovome, uzimajući u obzir činjenicu da je većina hercegovačkog tvrdog bijelog kamena iz razdoblja krede - drugi zaključak jest da su upravo rudisti najčešći i najbrojniji fosili koje svatko može zamijetiti u Hercegovini. Dakle, ovi fosili čudnovatog izgleda koji su najlakše dostupni za pronalazak ili bar za zamjećivanje, svakog onoga tko se odluči bar malo više 'pozabaviti' njima -zaintrigirano će uvući u svoj davno zaboravljeni svijet morskog plićaka pri čemu će se svakim novim ponovnim pogledom na njih otkrivati neki noviji, raznoliki ili pak čudnovati oblici ovih okamenjenih školjki. Upravo ova bizarnost da okamine rudista pripadaju školjkama od kojih svojim izgledom gotovo potpuno odudaraju, potiče na njihovo što veće razotkrivanje. Osim zanimljivog svog izgleda, može se reći kako pronađeni komadi stijena s jasno uočljivim i izražajnim presjecima rudista mogu poslužiti kao jako lijep kućni ukras na policama. Tijekom jednog nedavnog razotkrivanja ovih fosila, snimajući i obilazeći širu okolicu Mostara od strane autora ovog bloga, u blizini sela Slipčići uz put prema selu Jasenici u dolini Neretve, otkriveno novo nalazište nešto rjeđih hercegovačkih rudista iz familije hipuritida (Hippuritidae) pri čemu se najvjerojatnije radi o vrstama Hippurites socialis, H.colliciatus, H.requieni i/ili H.nabresinensis. Posebna zanimljivost ovog nalazišta rudista jest to što su ovi navedeni hipuritidni rudisti okamenjeni s mnoštvom sljubljenih primjeraka s paralelnim vertikalnim izduženim ljušturama što znači da su okamenjeni u poziciji rasta. Nadalje, zamijećeno je da uz ove vrste rudista dolaze druge vrste rudista iz familije radiolitida (Radiolitidae) pri čemu se posebno ističu ogromni primjerci rudista rodova Durania i Sauvagesia, dok se uz njih nalaze mnogobrojni također u poziciji rasta očuvani rudisti roda Distefanella. Ovi oblici rudista sasvim nam pouzdano kazuju da je riječ o stijenama iz razdoblja mlađeg odnosno gornjeg turona kao dijela mlađe tj.gornje krede - pri čemu su nastale u jednom pjeskovitom plićaku okrenutom prema otvorenijem dijelu oceana Tetis u vremenu prije odprilike 90 milijuna godina u prošlosti. Ako ovim fosilima i ovom nalazištu pridodamo sve one ranije prikazane rudiste i njihova nalazišta zapadno na prostoru planine Trtle i oko Mostarskog blata - mogli bi pouzdano rekonstruirati izgled morskog plićaka koji se prostirao na širem području ovog dijela desne obale Neretve jugozapadno i zapadno od Mostara (zadnja slika). Tadašnji okoliš ovog dijela Hercegovine je imao oblik širokog i prostranog morskog plićaka pri čemu je na prostoru središnjeg dijela planine Trtle postojao jedan ili pak više manjih otoka, kao i na prostoru Grabove drage sjeverno od Mostarskog blata. Ovi otoci su u to vrijeme bili jako niski ali vrlo razvedeni i okršeni pri čemu se na njima u krškim jamama nataložila zemlja crvenica koja se s vremenom preobrazila u rudu boksita, dok su se između i okolo ovih otoka na sjevernim padinama pl.Trtle kao i sjeverno od Mostarskog blata prostirale lagune, a istočno i južno od pl.Trtle morski plićak je bio povezan s otvorenijim morem. U navedenim lagunama i dijelovima plićaka između i okolo otoka, kretanja mora su bila uglavnom mirna pri čemu su takva dna gotovo isključivo naseljavali rudisti iz familije radiolitida, no, u navedenim dijelovima plićaka koji je bio povezan s otvorenijim morem živjeli su i rudisti iz familije hipuritida, čija su zasad dva vrlo značajna nalazišta razotkrivena na području Gornje Blatnice te kod ovdje opisivanog sela Slipčići.
pogled na veliku umjetnu akumulaciju tzv.deponij crvenog mulja kod Dobrog sela
slike dolje: tipični izgled mediteranskog krajolika na niskim platoima iznad doline r.Neretve s izraženim i dominatnim biljkama - smrekom, divljom smokvom, kupinom, divljim narem, škrabutinom, lamutinom, dračom, kaduljom, primorskim vriskom itd.
OTKRIVENI FOSILI RUDISTA:
slike gore: komadi vapnenca s brojnim paralelnim sljubljenim izduljenim ljušturama rudista iz familije hipuritida, vjerojatno vrsta Hippurites socialis
pogled s makadamskog puta od Slipčića prema dolini Neretve:
uz cestu otkriveni vapnenci prepuni ljuštura rudista roda Distefanella , Sauvagesia i Durania:
dio sivog vapnenca s vidljivim slojevitim debelim 'lećama' prepunim krhotina ljuštura rudista, što ukazuje da su ovi proslojci prepuni krhotina rudista nastali djelovanjem oluja, a sami tip ovakve stijene se zove rudistni floutston:
primjerci pronađenih hipuritida zajedno s radiolitidima:
pogled na izdanak vapnenca s brojnim rudistima distefanelama u poziciji rasta:
PRIMJERCI HIPURITIDA I RJEĐI RADIOLITIDI (hippuritids - Hippurites sp. with rare radiolitids):
ILUSTRACIJA MOGUĆEG IZGLEDA JZ HERCEGOVINE U VREMENU GORNJE KREDE (TURON-KONIJAK):
Nema komentara:
Objavi komentar