CILJ I ZNAČAJ PORTALA

Ovaj portal ima za cilj prikazivanje, promociju, uvid, kao i zaštitu pojedinih prirodnih, posebice geoloških, te arheoloških, posebice prapovijesnih, osobitosti na prostoru Hercegovine - u obliku pretpostavljenih mogućnosti, spoznaja i otkrića s prvenstvenom namjenom dostupnosti svih ovih pretpostavki, spoznaja i otkrića svim onima koji vole prirodu i arheologiju.





Dr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije

utorak, 9. srpnja 2013.

PREDSTAVLJAMO:PRAPOVIJESNE ZIDINE (BEDEMI) IZNAD KANJONA UGROVAČE-KRUŠKOVAC / ILLYRIAN HILLFORT - ABOVE UGROVACA CANYON

VRHUNSKI GEOSTRATEŠKI POLOŽAJ ZIDINA I VIDIKOVCA-KRUŠKOVAC OD DAVNIH PREDAKA ŠIROKOBRIJEŽANA - PRAILIRA/ILIRA-DELMATA?;

Nadovezujući se na tematiku prošlog posta -o kanjonu Ugrovače, gdje smo opisali i prikazali fantastične prirodno-geološke karakteristike raznih dijelova kanjona, u ovom tekstu ćemo se osvrnuti ne gotovo nepoznati povijesno-arheološki segment ovog dijela zapadne Hercegovine, točnije neposredno iznad kanjona Ugrovače. Riječ je o dosta velikom, prilično razrušenom i nedvojbeno - prapovijesnom - bedemu koji se u obliku izdužene žlice proteže neposredno iznad kanjona Ugrovače, s njene desne strane na mjestu njenog toka gdje se povija ili skreće pod gotovo pravim kutem iz smjera Donje Britvice prema Dobrkovićima s lijeve i Ljubotićima s desne strane. Do ovog prapovijesnog lokaliteta dolazi se makadamskim putem koji se odvaja s desne strane asfaltne ceste na vrhu uzvišenja iznad Ljubotića prema Crnim Lokvama. Na samoj skretnici ili početku ovog makadamskog puta stoji vidljiva tabla s natpisom 'svetište Kruškovac' što umnogome olakšava dolazak svim onim namjernicima na ovu lokaciju. Sama vožnja ovim makadamskim putem je vrlo zanimljiva i u geološkom smislu jer se nailazi pored izgledom neobičnih i vrlo zanimljivih gotovo šećerasto-bijelih zaobljenih stijena koje su u biti - dolomiti iz perioda krede - cenomana. Na pojedinim mjestima ove stijene ili dolomiti su toliko šupljikavi da dijeluju gotovo isto kao sedra koju nalazimo u dolini rijeke Trebižat, no za razliku od sedre koja nije starija od 10-15 tisuća godina, ova ugrovačka 'sedra' je starija od 90 milijuna godina a nastala je u jako slanim tropskim lagunama uz čije su obale tada šetale razne vrste patuljastih dinosaura, a zrakom su letjeli pticoliki gmazovi -pterodaktili. Nakon što se prođu ove bijele sedraste stijene na kraju puta dolazi se do starog groblja Kruševac na kojem se upravo u ovo doba godine održava sveta misa. Da bi se došlo do teme ovog teksta i fotoprikaza -prailirsko-ilirske utvrde i zidina, potrebito je se pješke strmim kamenitim dijelom popeti iznad groblja u smjeru sjeveroistoka. Dolaskom do samih zidina vizualno se zamijećuje tipični prapovijesni stil gradnje zidina od enormno puno nabacanih (složenih) komada vapnenca. Kao i na svim dosada prikazanim prapovijesno-ilirskim lokalitetima na ovom portalu i na ovom se odmah zapaža znanje geologije jer bez obzira što je u okolici mnogo šećerasto-bijelih dolomita, tadašnji stanovnici ovog kraja u gradnji ovog bedema nisu upotrijebili gotovo niti jedan jedini komadić ovog dolomita već isključivo puno kompaktnijeg i nešto mlađeg gornjokrednog vapnenca koji se prostiro točno ispod ovih zidina (slike). Nadalje, također je zapaženo da su i ovdje tadašnji praširokobriježani direktno na mjestu lomili slojeve i stršeće komade stijena i slagali ih u ovaj ogromni zid koji se pruža od jednog kraja vrha brda do drugog. Osim geologije, drugi i vjerojatno najbitniji faktor odabira točno ove lokacije za gradnju zida jest geomorfologija ili oblik ovog vrha brda ovdje koji je takav da se s njegove sjeverne strane vidi čitav tok i kanjon Ugrovače ispod Donje Britvice i dalje prema sjeverozapadu, a s njegove južne strane čitav tok i kanjon ispod Dobrkovića i Ljubotića sve do Trna na krajnjem jugu. Obilaskom ovih krajnjih dijelova bedema otkriveni su namjerno napravljeni vidikovci i stražarnice tadašnjih prahercegovaca ovog dijela zapadne Hercegovine pri čemu se na sjevernom vidikovcu nalazi vapnenački plato kojeg su ti stanovnici fino 'zaravnali' tako što su odlomili stršeće izdanke stijena, dok se na južnom vidikovcu nalazi posebno nasuti ili složeni dio bedema. Sve u svemu, i dan danas - ono najvrijednije što je nakon možda i više od 3 000 godina ostalo ili što su ovi praširokobriježani ostavili u naslijeđe nama -jesu ovi vrhunski pozicionirani vidikovci s kojih se pruža i više nego prekrasan pogled na kanjon rijeke Ugrovače i okolni prostor.

položaj prapovijesnog bedema iznad kanjona Ugrovače

pogled pram sjeveroistoku na makadamskom putu koji vodi prema groblju Kruškovac i prapovijesnom lokalitetu s vidljivim vrhom (brdom) - Tribošić

pogled na šećerasto-bijele dolomitne stijene iz perioda krede - cenomana 

groblje Kruševac na kojem se u ljeti svake godine obilježava sveta misa

pogled na donji dio prapovijesnog bedema u pravcu Tribošića prema sjeveru

pogled na srednji dio bedema u pravcu juga 

pogled prema zapadu i Kočerinu iznad kojeg se nalazi druga bitna ilirska-delmatska utvrda Budim

pogled na gornji dio bedema

jasno vidljivi veliki izdanci kompaktnog gornjokrednog vapnenca koji su svojim oblikom fantastično poslužili za odlamanje i izgradnju bedema na njima

pogled na krajnji gornji dio bedema

pogled na kanjon Ugrovače uzvodno ispod sela Donja Britvica prema selu Crne Lokve

pogled na krajnji sjeverni dio bedema u pravcu juga

slike dolje: SJEVERNI VIDIKOVAC











slike dolje: JUŽNI VIDIKOVAC




 Ilustracija (photoshop) - jednog pripadnika ilirskog pretka širokobriježana koji stoji na sjevernom vidikovcu bedema



Nema komentara:

Objavi komentar